Ka fakatatau atu ki Falani mo Eulopa, ko Uvea mo Futuna e tu’u mei leia ake fētu’u o le mape fakamālama nei, ti ko le fai folau ki ai e loaloaga ai. Kae ko se ne’a fulumalie ai le kaku ki ai ! Ko motu anā koi lavaki le ano o taka mamata i ai e fulumalie ti mo fakagalogata’a, kae faiga’ofie fa’i le nofo i ai.

Paysage tropical de Wallis

Ko ai e mafai ke nofo i ai

Ko Uvea mo Futuna ko se tēlituale o le pule’aga falani ; o mulimuli ki le pule’aga e ke fakalogo ki ai ko le ano ki ai e tatau fa’i mo le ano ki Falani. Ko logo mo ne’a fuli e aoga ki fai folau anā, e ma’ua i fale fakafofoga fuli o Falani i fenua matāpule, pe i le siteneti o le nofo’aga fakakōvana o Uvea mo Futuna.

Ko le malaga folau o nofo i Uvea mo Futuna

Arrivé de l'avion à l'aéroport de Wallis et Futuna

Ko le vaka fetuku koloa e tasi e gā’oi ki motu anā i le oki o vasa’a e tolu. Ko leia e fia ave sana uta, ke fakafēlogoi e ia ki se matani gā’oi, fetuku uta ke mafai sana pepa fakatau falā ki le ave o lana uta i le vaka.

Ko le uta i le vakalele e fēlogoi fa’i ki le ACI talie ko le kapani aia e tasi e gā’oi ki Uvea mo Futuna.

Ko le fakaanoano o tukusau o koloa e ulu mai i le temi o le malaga folau e ma’ua i le siteneti o le nofo’aga fakakōvana o Uvea mo Futuna.

I le fia puipui o le ulufenua, ko koloa fuli e aumai e fakalaka mu’a i le pilo o le BIVAP.

Fleurs à Wallis et Futuna

Ko le fale pa’aga fa’i e tasi i le tēlituale : ko le BWF (fale pa’aga o Uvea mo Futuna), fakafofoga o le BNP leia e ma’ua mei ai a masini to’o falā e lua, tasi i Uvea ti tasi i Futuna. Ko le fakamāva’a o se fā numelo e faigaofie fa’i, kae toe mafai foki le to’o falā i se fā kate e felogoi mo se fā numelo i Falani talie ko le falā pasifika mo le falā eulopa e tu’uma’u o la makeke ese totogi lona fetogi mo lona toso.

Ko le selevisi o le fale meli (lapose) SPT e tu’ulaki ia le fe’ave’aki o le meli leia e tufaki ki fā pusa i le lapose. E le’aise iai ni tagata tufa tosi i Uvea mo Futuna. Ko le SPT e fakatau ia a kate o telefoni (SIM) e mafai ai lau pipiki ki le telefoni to’oto’o 4G i le tēlituale kātoa. E mafai le totogi fakatomu’a pe ko le toe ‘u’utu o gā telefoni.

Tie toe mafai foki ki le SPT ke aga a ia o soli le neti ki le kakai ti mo matani gā’oi.

Un livret d’accueil à destination des fonctionnaires nommés répond à de nombreuses questions posées lors d’un déménagement. Pour toute question supplémentaire, la chambre de commerce, d’industrie, des métiers et de l’agriculture de Wallis et Futuna se tient à votre disposition.

E iai se kaupepa e soli ki le kau gā’oi fakapule’aga e filifili mai ke fakafaigaofie ai le tali ki ni vesili ma’uke ai e tuku mai i se malaga folau mai. Ti uiga loa mo ni iki atu vesili, e mafai loa lona ma’ua mei le CCIMA o Uvea mo Futuna.

Ko tukusau o le lātuani

Ko koloa fuli e ulu mai ki le tēlituale o Uvea mo Futuna e tonu ke faka’ilo i lona kaku mai ki le pilo o le lātuani, leia e fakatu’utu’u ia le lasi o le tau falā o le tukusau ke ‘ui.

I se felukuga e fai mai ki le tēlituale o mavae mai mei Falani pe ko se fenua o le fakatasi’aga faka’eulopa, pe mei le DOM, pe mei le COM pe mei se fenua matāpule, ko koloa o le loto fale pe ko mutu’ine’a e mafai ke aua se totogi se tukusau mo kapau e ma’ua se fakama’oki ko koloa anā na to’o ti kua ‘oki i le faka’aoga. Le’ese kau ai loa a motokā.

Ko ne’a fuli ke iloa e ma’ua i le siteneti o le nofo’aga fakakōvana.

Ko koloa e aumai o uiga mo se matani gā’oi e fakama’ua’i ke lῑ a le tukusau o lona ulu mai : (kaulua mei le kaulelau (20 %) i le totogi o le koloa), totogi o le lātuani kauagafulu mei le kaulelau (10 %) ti mo le totogi o lona lasi lua mei le kaulelau (2 %).
Ko tukusau fuli e faka’aoga ki fa’asigā koloa kesekese e ma’ua i le selevisi o le lātuani.

Ko le faka’ilo’ilo o uiga mo le mālōlō fakatino

Ko le faito’o mo le soli o faito’o i Uvea mo Futuna e le’aise totogi.

Ko le tosi o lou igoa ki se kautasi puipui o le mālōlō fakatino e sona aoga, kae gato fu’ai mo ka kita faifolau. Ko pule’aki fuli e aoga ki le mālōlō fakatino i Uvea mo Futuna e tou ma’ua i le selevisi e aga o malu’i le ma’uli mālie fakatino, e ina aga o fakatu’utu’u ni ana politike gā’oi, ofaipe le faifaito’o, mo le faka’ilo’ilo o ne’a ke saofaki ai tātou mei masaki ti mo le soli o faito’o.

Ko Uvea e iai se lōpitali i Sia mo falemasaki liliki takitasi i palōkia e tolu o le motu. Ko Futuna, ko le fai o faito’o e fai i le lōpitali o Kaleveleve.

E ma’ua i le lōpitali o Sia le kaufa tupu lua (42) palepale mo selevisi kesekese : ko le kogafale faitafa, mo le kogafale faifakaofo, mo kogafale e lua faifānau mo ‘o’ono tina’e, mo le kogafale failātiō, mo le kogafale faisekanē, mo le kogafale fainifo, mo kogafale faiēkō, mo le lātiō o fatafata, ti mo le kogafale tānaki o faito’o.

Ko le lōpitali o Kaleveleve e lau ko palepale e 9, e fai i ai a uluaki gā’oi saofaki o le kau masaki ti mo uluaki faito’o : tilo masaki, gāne’a fainifo, gāne’a muli’i o toe memea, fai lātiō, to’o toto, fafine tilo tina’e, faifānau, faka’ilo’ilo fakatomu’a o ne’a e veli ki le tino, gāne’a e fakavilivili ki ai o faito’o… e tio’i atu loa alā e veli olātou masaki i Futuna nei ke ave loa ki Uvea. Ko tōketā popoto i masaki takitasi e lōtou ‘au sosoko loa ki le Tēlituale. Ko masaki e tio’i atu a tupu’aga mo fakamā’iloga olātou masaki e veli tie ave loa lātou ki Kaletonia mo Ositalalia pe ko Falani.

Ko le kaku mai o ne’a gā’oi mālilie o le temi na fakafaigaofie ki le lōpitali o Uvea mo Futuna ke fakasoko ai ana uluaki afa manatu ti mo ni tilo masaki i le televisio i le faka’oki o le fētu’u lua afe kauagafulu tupu valu (2018). Ko le tilo masaki i le televisio fakatasi mo Falani e toe fakamakeke ake loa.

Ko le ‘au fakafāmili

Se baigner tout en s'amusant

I Uvea mo Futuna e ma’ua i ai se koga fenua mālie ‘oki ki le ma’uli o fāmili. E puli i ai le ma’uli tukipō, ko le nātulā koi na’ana’a mālie, ko le kau ki fai manogi i le tai mo le kele, ti mo le aele māfana mo mālie i le fētu’u kātoa, ko ne’a anā e mālie ia e fāmili e kaku mai ki leinei.

Ese iai ni mānogi fai ne’a fakakatakata mo ni sēnimā i Uvea mo Futuna, kae ko le ma’uli fakakautasi e koloa ia mo ni fai mānogi mo faka’aga’ifenua e fakasoko tu’uma’u e le kau Uvea mo le kau Futuna ti mo le kau matāpule.

Catamaran sur le lagon wallisien

Ko le sēkolā

Spectacle des enfants

Ko le sēkolā e le’aise totogi, tie e kaku ki le pakelolea i le tēlituale. Tie e leikiaise ma’ua i le temi nei ni vaega sēkolā tau’aluga i Uvea mo Futuna. Ko felogoi mo le fale sēkolā tau’aluga o Kaletonia koi lolotoga fai nei.

Ko le sēkolā fakapule’aga o le uluaki vaega e taki e le sēkolā fakalotu. Ko le sēkolā fakapule’aga o le lua o vaega e to’o kātoa aia e le Pule’aga (Vice-Rectorat).

I le tēlituale e lau ko fale sēkolā liliki e iva i Uvea, ti lima i Futuna ; ko kolesio e fā i Uvea, kae ko le tasi o kolesio anā ko se kolesio ako gā’oi, ti lua i Futuna ; ti mo lisē e lua i Uvea ko le tasi lisē ko le lisē o vaega sēkolā masani mo tekenolosia ti mo ni vaega sēkolā gā’oi ti mo se lisē gā’oi kele.

Ko le gā’oi faifaitalisa mei Uvea mo Futuna

Talu mei akusito lua afe kauagafulu tupu valu (2018), ko Uvea mo Futuna kua pipiki ki le neti sa’ele vave i le kapa Tui Samoa. Ko le laga o le ma’uli faka’ekonomika tupu ko koloa fo’ou o le temi e tu’u i gā’oi e fakatu’u ki mu’a e le tēlituale.

Ko tagata gā’oi popoto i le neti ti mo lātou e gā’oi i le ma’uli faka’ekonomika i le neti, e lotou ma’ua foki i Uvea mo Futuna a ni faigamālie ki le gā’oi mo lātou e to’o gā’oi i lōtātou fenua e laka nei ki mu’a i le vaega o le neti mo fenua fai fakatau i potu fuli o le malama nei. E feala loa lālātou ma’ua ni faigamālie i mālilie fakafenua mo mātēliele ti mo tukusau o le tēlituale.

Ko le tu’uga matani gā’oi e mafai ke fakamāva’a i le temi ka ‘au ki kau gā’oi anā se faigamālie ke lue ai i se gāne’a gā’oi lau’ātea e pipiki ki le neti… mo tio mālie ai ki le tu’ākau.